Mitrovdan, peta po značaju srpska slava, obeležava se 8. novembra u čast Svetog Dimitrija, poznatog i kao Mirotočivi. Po narodnom predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, što simbolizuje mir i blagostanje, pa se upravo zbog toga na Mitrovdan u kuću unosi svež bosiljak.

Narod veruje da se po vremenu na Mitrovdan može predskazati kakva će zima biti: sunce najavljuje blagu zimu, mraz dugu i hladnu zimu sa mnogo snega, dok sneg na praznik znači da će se dugo zadržati. Takođe, veruje se da se na ovaj dan ne treba grditi decu, jer će u suprotnom biti nestašna tokom cele godine.

Jedan od glavnih običaja je svećenje vodice. Domaćica priprema vodu, bosiljak, malu sveću, kadionicu sa tamjanom i spisak ukućana, a sveštenik dolazi da osveti vodicu. Ukućani popiju po malo sveta vode, a ostatak se koristi za slavski kolač.

Kolač se mesi dan uoči slave od čistog pšeničnog brašna, uz dodatak osvećene vodice, i ukrašava se simbolima, pri čemu centralno mesto zauzima znak ISHS (Isus Hristos pobeđuje).

Mitrovdan je dan kada se završavaju veliki poslovi, peva se narodna pesma „Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrovdanak, hajdučki rastanak“, i veruje se da priprema i poštovanje običaja donosi sreću i mir u domaćinstvu.