Koliko su stari vaši organi? Njihova starost ne mora odgovarati vašoj stvarnoj dobi – a novo istraživanje pokazuje da bi biološka starost organa mogla predvideti rizik od bolesti poput raka, demencije i srčanih bolesti.

Istraživanje, objavljeno u časopisu 

Box: Lancet Digital Health
, analiziralo je podatke iz dugogodišnjeg britanskog istraživanja o starenju nazvanog ,,Whitehall II", koje je više od 35 godina pratilo preko 10.000 odraslih Britanaca. Tokom istraživanja, između 1997. i 1999. godine, naučnici su prikupili uzorke krvne plazme od učesnika u dobi od 45 do 69 godina.

Trenutno istraživanje analiziralo je te uzorke krvi, kao i podatke praćenja 6.235 učesnika ,,Whitehall"-a, koji su tada bili u dobi od 65 do 89 godina. Ovom analizom naučnici su želeli da izmere razliku između hronološke dobi osobe i biološke starosti devet njenih organa: srca, krvnih sudova, jetre, imunog sistema, pankreasa, bubrega, pluća, creva i mozga.

Bolesti

Zatim su proučavali naknadne podatke o vrstama

Box: bolesti
 koje su učesnici razvili tokom naredna dva decenija. Naučnici su zaključili da organi stare različitom brzinom kod različitih ljudi, ali i da unutar istog tela različiti organi mogu stariti različitim brzinama. Osobe sa organima koji „brzo stare“ imale su 30 do 45% povećan rizik od proučavanih bolesti povezanih sa starenjem.

Box: Image
 

Neki faktori povezivali su ubrzano starenje organa sa bolestima tog organa; na primer, oni sa ubrzanim starenjem pluća imali su veću verovatnoću da će razviti respiratorne bolesti tokom 20-godišnjeg perioda praćenja. Ali u drugim slučajevima povezanost nije bila tako direktna. Brže starenje bubrega, na primer, bilo je povezano sa bolestima bubrega i drugih organa, poput jetre i pankreasa, a ubrzano starenje više organa u telu povećavalo je rizik od bolesti bubrega.

Demencija

Naučnike je najviše iznenadilo to što demenciju nije najbolje predvidelo ubrzano starenje mozga, već biološka starost imunog sistema, piše

Box: The Washington Post
.

Box: Image
 

Istraživanje pokazuje potencijal krvnog testa specifičnog za organe, koji je jednostavniji od prethodnih metoda, rekli su naučnici. Glavni autor istraživanja, Mika Kivimaki, profesor na Fakultetu za nauke o mozgu na ,,University College London", rekao je u saopštenju za javnost da bi takvi testovi jednog dana mogli „savetovati treba li se osoba bolje brinuti o određenom organu i možda upozoriti na rani rizik od određene bolesti.“

 

Bonus video:

 

Box: TikTok video