Jednostavan bris kože, inspirisan sposobnostima takozvanih „super mirisača“, mogao bi da otkrije razornu Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre nego što se pojave prvi simptomi. Naučnici već godinama znaju da psi, kao i neki ljudi, imaju neverovatnu sposobnost da „nanjuše Parkinsonovu bolest“ pre nego što postane klinički vidljiva, ali do sada nijedan test nije uspeo da to reprodukuje.
Međutim, stručnjaci sa Univerziteta u Mančesteru sada su otkrili da se u sebumu — ulju koje luči ljudska koža — nalaze sićušni tragovi hemikalija koje ukazuju na to da osoba može biti u najranijoj fazi Parkinsonove bolesti. Istraživanje, objavljeno u časopisu
Brisevi
Koristeći tehniku poznatu kao termička desorpcija-gasna hromatografija-masena spektrometrija (TD-GC-MS), naučnici sa Univerziteta u Mančesteru, u saradnji sa ,,Salford Royal NHS Trust" i Medicinskim univerzitetom u Insbruku, analizirali su briseve kože učesnika sa Parkinsonovom bolešću, zdravih dobrovoljaca i osoba sa poremećajem sna poznatim kao izolovani REM poremećaj ponašanja u snu (iRBD) — koji se smatra ranim upozoravajućim znakom Parkinsonove bolesti.
Rezultati su pokazali da osobe sa iRBD imaju prepoznatljiv hemijski profil u svom sebumu, koji se razlikuje od profila zdravih osoba, ali još uvek nije tako izražen kao kod onih sa razvijenom Parkinsonovom bolešću.
Džoj Milni — koja je poznata po svojoj sposobnosti da „nanjuši“ Parkinsonovu bolest i koja je bila inspiracija za ovo istraživanje — takođe je mogla da razlikuje uzorke briseva osoba sa iRBD od kontrolne grupe i pacijenata sa Parkinsonovom bolešću.
Uzorci
Zanimljivo je da je uspela da otkrije prisustvo bolesti kod dva uzorka koji su poticali od osoba sa iRBD, a koje su naknadno, na sledećem kliničkom pregledu, zaista dijagnostikovane sa Parkinsonovom bolešću — nakon uzorkovanja.
Profesorka Perdita Baran, profesorka masene spektrometrije na Univerzitetu u Mančesteru, izjavila je:
„Ovo je prva studija koja pokazuje molekularnu dijagnostičku metodu za Parkinsonovu bolest u prodromalnoj ili ranoj fazi.
To nas dovodi korak bliže budućnosti u kojoj bi jednostavan, neinvazivan bris kože mogao pomoći u identifikaciji ljudi koji su u riziku, pre nego što se pojave simptomi — omogućavajući raniju intervenciju i bolje ishode.“
Studija
Studija je obuhvatila više od 80 učesnika, uključujući 46 osoba sa Parkinsonovom bolešću, 28 zdravih ispitanika i devet sa iRBD.
U sebumu su identifikovane 55 značajne hemijske karakteristike koje su se razlikovale među grupama.
Osobe sa iRBD često su pokazivale vrednosti koje su se nalazile između zdravih i onih sa Parkinsonovom bolešću, što dodatno potvrđuje mogućnost otkrivanja bolesti u njenoj najranijoj fazi.
Dr Drupad Trivedi, istraživač sa Univerziteta u Mančesteru, razvio je model koji analizira biomarkere u okviru longitudinalne studije uzorkovanja.
Tokom tri godine prikupljao je uzorke od pacijenata sa Parkinsonovom bolešću i otkrio obrasce koji ukazuju na to da se ova metoda može koristiti ne samo za ranu dijagnozu, već i za praćenje napredovanja bolesti. To bi moglo igrati ključnu ulogu u preciznijem prilagođavanju terapija i poboljšanju ishoda za pacijente.
Analiza sebuma
Sebum se vrlo jednostavno prikuplja pomoću gaze sa lica ili gornjeg dela
Prethodna istraživanja ovog tima takođe su pokazala da se sebum ne mora čuvati u hladnim uslovima kao druge bio-tečnosti poput krvi, čime se znatno smanjuju troškovi.
Inspiracija za ceo projekat potekla je od opažanja Džoj Milni, što je podstaklo istraživače sa Univerziteta u Mančesteru da se fokusiraju na sebum kao izvor dijagnostičkih biomarkera.
Korišćenjem masene spektrometrije — tehnike koja meri masu molekula — istraživači su identifikovali specifične markere Parkinsonove bolesti u sebumu, što je dovelo do razvoja ove neinvazivne metode testiranja putem brisa kože.
Otkrića
Njihova otkrića su nedavno potvrđena u još jednom radu, objavljenom danas u časopisu Journal of Parkinson’s Disease, u kojem su trenirani psi uspešno detektovali Parkinsonovu bolest kod pacijenata koje su regrutovali prof. Barran i dr Trivedi — i to sa izuzetnom tačnošću, samo na osnovu mirisa uzoraka kože.
Trenutno, istraživači nastavljaju sa razvojem i usavršavanjem testa zasnovanog na sebumu, s ciljem njegove primene u kliničkoj praksi širom sveta.
Dr Drupad Trivedi, predavač analitičkih mernih nauka na Univerzitetu u Mančesteru, rekao je:
„Naš cilj je da razvijemo pouzdan, neinvazivan test koji će lekarima pomoći da otkriju Parkinsonovu bolest ranije, prate njen tok i time značajno poboljšaju kvalitet života pacijenata.
Takođe smo zainteresovani da čujemo i druge osobe sa pojačanim čulom mirisa — potencijalne ‘super mirisače’ poput Džoj — čiji izuzetan njuh bi mogao da nam pomogne u otkrivanju i drugih bolesti koje imaju prepoznatljive mirisne potpise.“
Lečenje
U Velikoj Britaniji se svake godine dijagnostikuje oko 18.000 novih slučajeva Parkinsonove bolesti, dok se širom sveta procenjuje da više od 10 miliona ljudi živi sa ovom bolešću. Troškovi lečenja i nege povezani sa Parkinsonovom bolešću NHS-u godišnje donesu trošak veći od 725 miliona funti.
Rani znaci Parkinsonove bolesti uključuju drhtanje, ukočenost, usporene pokrete i gubitak čula mirisa. Problemi sa ravnotežom, poput smetnji u koordinaciji pokreta i grčeva u mišićima, takođe su česti
Parkinsonovu bolest uzrokuje odumiranje nervnih ćelija u mozgu koje proizvode dopamin — hemijsku supstancu odgovornu za kontrolu pokreta. Naučnici još uvek pokušavaju da otkriju šta tačno pokreće ovo odumiranje nervnih ćelija.
Veruje se da je uzrok kombinacija genetskih promena i uticaja iz okoline. Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti raste s godinama, a većina pacijenata dobija dijagnozu nakon 50. godine životam, prenosi
Bonus video:
Komentari (0)