Sve češće na društvenim mrežama građani postavljaju fotografije piletine i svinjskog mesa koje izgleda bledo, vodnjikavo i „gumeno“. Mnogi se pitaju: da li je takvo meso puno antibiotika, hormona ili aditiva, i šta to znači za naše zdravlje?

Na ovu temu za Kurir televiziju govorili su profesor doktor Momčilo Matić, lekar i istraživač, pedijatar dr Saša Milićević, kao i načelnica Odeljenja veterinarske inspekcije u Upravi za veterinu Ljiljana Ivanjac.

Pedijatar upozorava: deca sve ranije ulaze u pubertet

Dr Saša Milićević kaže da ne možemo uvek biti sigurni kakvog je kvaliteta meso koje jedemo, jer iako možemo primetiti razliku u teksturi, boji ili mirisu, ne možemo sa sigurnošću znati da li je tretirano antibioticima.

Kažu da između 50 i 70% proizvedenih antibiotika odlazi u veterinarsku medicinu. Naravno, životinje moraju da se leče, ali pitanje je koliko antibiotika ostane u mesu. Postoji period od kada se životinji daje antibiotik do trenutka kada ga izbaci iz organizma, i nadamo se da se taj period pažljivo prati – objašnjava Milićević.

On dodaje da se u meso koriste i hormoni, a upravo zbog toga deca sve ranije ulaze u pubertet.

Siguran sam da nešto nije idealno, jer se hormoni daju životinjama pre svega iz ekonomskih razloga – tvrdi pedijatar.

 

Profesor Matić: meso može izazvati antibiotsku rezistenciju

Profesor dr Momčilo Matić naglašava da postoje sigurna mesta za kupovinu mesa, ali da se ona pretežno nalaze u domaćoj proizvodnji, a ne u velikim lančanim marketima.

Piletina je najkritičnija. Kolege koje se bave tim pitanjima rekli su mi da se u piletinu najviše dodaje hormona i antibiotika. Hormoni se daju radi bržeg rasta životinja, ali oni deluju i na ljudski organizam, posebno na decu – upozorava Matić.

On dodaje da manipulacije mesom mogu dovesti i do pojave od koje svet poslednjih godina strepi – antibiotikorezistentnih bakterija.

Iako termičkom obradom nestaju mnogi patogeni, poput salmonele, preterana upotreba antibiotika u mesu može dovesti do razvoja rezistencije. Sve više antibiotika više ne deluje, a problem postaje sve ozbiljniji – kaže Matić.

 

Kako zaštititi organizam

Matić podseća da antibiotike treba uzimati samo kada su neophodni i u skladu sa uputstvom lekara.

Antibiotici uništavaju i dobre bakterije. Propolis i ulje divljeg origana deluju kao prirodni antibiotici, ali i oni ubijaju korisne bakterije. Zato je važno uz antibiotik koristiti i probiotik, i pridržavati se uputstava – ističe profesor.

Veterinarska inspekcija: meso u prodaji je sigurno

Načelnica Ljiljana Ivanjac naglašava da se u Srbiji u meso koje se prodaje ne ubrizgavaju hormoni, antibiotici ili aditivi, ali se ponekad životinje leče antibiotikom.

U tom slučaju se mora poštovati period karence – vremenski interval između poslednje primene antibiotika i klanja. Nakon poštovanja karence, meso je bezbedno za upotrebu – kaže Ivanjac.

Ona dodaje da u zvaničnim prodavnicama, koje su pod stalnom kontrolom veterinarskih inspektora, nema razloga za brigu jer takvo meso ne sadrži ostatke antibiotika.