Leto stiže, koža postaje tamnija, a
Kao što svi poznavaoci viralnih ,,beauty" trendova znaju, već mesecima cirkuliše trend stavljanja limunovog soka na kosu tokom sunčanja kako bi pramenovi brže posvetlili.
Mnogi se kunu u ovaj trik, ali često nisu svesni posledica jer misle da je limun prirodna namirnica koja ne može da bude štetna.
Međutim, eksperti se ne slažu i savetuju da ovog leta preskočite trend. U nastavku otkrijte zašto bi limunov sok mogao da ošteti ne samo vašu kosu, već i kožu.
Rizik
Dermatolog dr. Drej se oglasila na TikToku ,,drdrayzday" kako bi objasnila popularan
,,Godišnje podsećanje: nemojte, ali baš nikada, stavljati limunov sok u kosu dok ste na suncu. Nije dobro za vaše vlasi, menja im boju u čudne nijanse, ali još važnije, morate biti veoma oprezni sa citrusnim voćem na suncu jer može izazvati plikove poznate kao fito-fotodermatitis," naglasila je ona.
Kako je navela, citrusno voće sadrži jedinjenja zvana furanokumarini. Kada dođu na kožu i izloženi su ultravioletnom zračenju, izazivaju ozbiljnu reakciju koja dovodi do ovih strašnih plikova, obično u linijama ili prugama. Često zarastaju sa hiperpigmentacijom koja dugo traje da izbledi.
,,Sličan osip može se pojaviti i zbog drugih biljaka kao što su smokve, celer i određene korovske biljke, uključujući i divlji celer," objasnila je dr. Drej.
Ovaj trend stavljanja limunovog soka u kosu iskače svake godine, ali nemojte nasesti na njega.
Fito-fotodermatitis
Kako navodi
Furanokumarini sami po sebi nisu štetni, ali kada ostanu na koži i ta koža se izloži UV zračenju (posebno UV-A zracima), dolazi do hemijske reakcije koja izaziva opekotine, plikove i kasnije često tamne mrlje (hiperpigmentaciju) koje mogu trajati nedeljama ili mesecima.
Najčešći ,,krivci" uključuju limun, limetu, celer, smokve, peršun, paštrnak, i biljke kao što su divlji celer i ambrozija. Zato je važno prati kožu nakon rukovanja ovim biljkama i izbegavati direktno sunce dokle god postoji rizik da su ostaci tih hemikalija ostali na koži.
Evo objašnjenja za „fitofoto“ deo: nakon što koža dođe u kontakt sa biljkama ili voćem koje sadrži furanokumarine, supstanca zvana psoralen se apsorbuje u kožu. Kada je ta koža potom izložena UVA zracima — tj. sunčevoj svetlosti — dolazi do intenzivne hemijske reakcije na koži.
Ukratko:
- Koža dolazi u kontakt s određenim biljkama ili voćem.
- Psoralen se upija u kožu.
- Koža se izlaže UVA svetlosti.
- Reakcija se pokreće i nastaje osip.
Za razliku od mnogih drugih osipa, fitofotodermatitis nije odgovor imunog sistema i obično ne svrbi. Umesto toga, karakterišu ga crvenilo, bol, plikovi i kasnije tamne fleke (hiperpigmentacija), često raspoređene u linijama ili obliku kapljica – u zavisnosti od toga kako je sok ili biljni materijal došao u kontakt s kožom.
Lečenje fito-fotodermatitisa
Za fito-fotodermatitis ne postoji specifičan lek — hemijska reakcija će s vremenom proći sama od sebe. Lečenje se zasniva na ublažavanju simptoma kao što su bol, crvenilo ili plikovi.
Uobičajeni tretmani uključuju:
- Kreme sa kortizonom bez recepta – za blaže slučajeve, pomažu u smanjenju upale i crvenila
- Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID) – kao što su ibuprofen ili naproksen, za ublažavanje bola i otoka
- Kortikosteroidne kreme na recept – za teže slučajeve, kako bi se dodatno smanjila upala
- Nega rana kod plikova – uključuje čišćenje, zaštitu kože i sprečavanje infekcije
U međuvremenu, važno je:
- Izbegavati dalju izloženost suncu dok koža ne zaraste
- Ne češati i ne cediti plikove
- Nositi zaštitnu odeću ako radite sa biljkama koje sadrže furanokumarine
Kod većine ljudi,
Bonus video:
Komentari (0)