Istraživanje je dalo zabrinjavajuću projekciju, prema kojoj se očekuje da će se broj slučajeva raka materice (poznatog i kao rak uterusa) povećati za čak 53 odsto do 2050. godine.
Rak materice može da se razvije kod svih osoba koje imaju matericu, a sajt NHS navodi da je češći kod onih koje su prošle kroz menopauzu. NHS takođe objašnjava da ovaj tip raka obično počinje u sluzokoži materice, poznatoj kao endometrijum — tada se naziva endometrijalni karcinom — i može se proširiti na druga tkiva.
Simptomi
Simptomi mogu varirati, ali mogu uključivati vaginalno krvarenje između menstruacija ili nakon menopauze, promenu vaginalnog iscedka, kvržicu ili otok u stomaku ili karlici, bol u leđima, bol tokom se**ualnog odnosa, kao i promenu učestalosti mokrenja i pražnjenja
Istraživači sa Univerziteta Kolumbija otkrili su da se broj slučajeva raka materice kod osoba uzrasta od 18 do 84 godine može povećati za između 83 i 98 odsto u narednih 25 godina.
Iako su ovi podaci već zabrinjavajući, studija je takođe istakla jasne etničke razlike u grupama koje su podložnije razvoju ovog tipa raka.
Prema predviđanjima, slučajevi raka materice će porasti za 28,6 odsto kod belih žena i za 53 odsto kod crnih žena. Smrtnost od raka materice kod crnih žena očekuje se da će porasti za 97,9 odsto, u poređenju sa 83,6 odsto kod belih žena.
Naučnici smatraju da ovaj zapanjujući jaz može biti povezan sa time što crne žene češće razvijaju agresivnije oblike raka materice i što se suočavaju sa dužim kašnjenjima u lečenju i dijagnozi.
Smanjenje smrtnosti
Iako ovo zvuči posebno zabrinjavajuće, glavni autor studije, dr Džejson D. Rajt, objasnio je da ova predviđanja ne uzimaju u obzir buduće mere prevencije, tretmane ili lekove za rak materice koji bi mogli smanjiti stopu smrtnosti.
Prema istraživanju organizacije ,,Cancer Research UK", određene promene u životnom stilu mogu pomoći u prevenciji raka materice. Iako jedan
„Sve u svemu, veoma je teško dokazati direktne veze između specifičnih namirnica i zdravstvenih ishoda. To je zato što ne jedemo samo jednu vrstu hrane. Naša
„Čak i ako ne možemo pronaći direktne veze, to ne znači da ne može postojati indirektna veza. Kao što je ranije pomenuto, ultra-prerađena hrana često sadrži velike količine soli, šećera i zasićenih masti. Prekomerni unos ovih sastojaka može dovesti do povećanja telesne težine. Sa sigurnošću znamo da gojaznost i prekomerna težina povećavaju rizik od čak 13 različitih vrsta raka.“
Bonus video:
Komentari (0)